|
|
|
|
|
|
|
Sortiraj vesti po:
Hronološki
Važnosti
Po rubrikama
|
|
Održan pomen Zoranu Đinđiću
Beograd - Četrdesetodnevni pomen ubijenom premijeru Srbije Zoranu Đinđiću, koji je služio episkop hvostanski Atanasije Rakita, održan je danas u Hramu Svetog Save na Vračaru.
"Ružice, Jovana, Luko... Nije važno koliko čovek živi, već koliko u svom životu učini. Hvala ti Zorane, tvoje delo Bog će nagraditi jer si učinio više nego i neki koji bi živeli 1.000 godina", kazao je episkop Rakita nakon pomena. On je Đinđićevoj porodici preneo zahvalnost patrijarha srpskog Pavla, i dodao da se "bol može nadoknaditi večnom ljubavlju". Službi u Hramu Svetog Save prisustvovali su još i članovi Vlade Srbije, visoki funkcioneri vladajuće koalicije DOS i brojni građani.
Bivši premijer Srbije Đinđić ubijen je 12. marta snajperskim hicem ispred zgrade Vlade Srbije u centru Beograda. Vlada Srbije je nakon ubistva predložila uvođenje vanrednog stanja i za ubistvo Đinđića optužila kriminalni "zemunski klan" i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije Milorada Lukovića Legiju.
|
|
|
|
Izraelske trupe izvršile veliki upad u pojas Gaze
London - Lekari kažu da je pet Palestinaca poginulo od vatre a blizu trideset ranjeno kada je velika vojna formacija upala u grad Rafu i obližnji izbeglički logor.
Očevici kažu da su izraelske snage ušle u gusto naseljeni logor iz tri pravca sa do pedeset tenkova i oklopnih transportera i uz podršku helikoptera-topovnjača. Jedan palestinski funkcioner rekao je za BBC da kola za hitnu pomoć nisu bila u stanju da preuzmu ranjenike, dok bolnice apeluju na dobrovoljne davaoce krvi. Izraelci kažu da su bili meta žestoke paljbe. Njihovi vojnici obavili su po kućama potragu za navodnim militantnim elementima.
Dopisnik BBC-ja javlja iz Gaze da je napetost porasla otkako su Izraelci počeli da podižu bezbednosnu ogradu, porušili kuće za koje tvrde da ih koriste palestinski borci i pritom ostavili mnoge civile bez krova nad glavom. (BBC)
|
|
|
|
Republički ministar saobraćaja i telekomunikacija
Rašeta-Vukosavljević: Milioni za modernizaciju aerodroma
Beograd - U vazdušni saobraćaj Srbije u narednih nekoliko godina biće uloženo najmanje 140 miliona dolara, izjavila je za današnju Politiku republički ministar saobraćaja i telekomunikacija Marija Rašeta Vukosavljević
Sredinom leta biće završeni radovi na sanaciji aerodroma u Nišu, tako da će Srbija imati dva moderna civilna aerodroma, dok se na aerodromu "Beograd" očekuju složeni radovi posle koga će on prerasti u pravu "Kapiju Srbije", rekla je Rašeta-Vukosavljević. Ona je navela da će uz kredite Evropske banke za obnovu i razvoj, aerodromske zgrade biti objedinjene u jednu celinu i prilagođene za otprem većeg broja putnka, a aerodrom će dobiti i železničku vezu, novi izlaz na autoput, predstavništva stranih kompanija, kao i jedan moderan i luksuzan hotel.
|
|
|
|
Ministar policije Srbije
Mihajlović: Biće još iznenađenja za javnost
Beograd - Ministar policije Srbije Dušan Mihajlović, u intervjuu za današnje Večernje novosti rekao je da policija neće posustati u obračunu sa kriminalom i najavio "nova iznenađenja za javnost" u okviru policijske akcije "Sablja", pokrenute posle ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića.
Mihajlović je rekao da je utvrđeno da je u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta u Beogradu učestvovalo 12 osoba sa raznim zadacima i istakao da za MUP "više nema tajni kada je taj zločin u pitanju". "Znamo ko je naručio, organizovao i izvršio atentat na premijera. Znamo i ko je u tome pomagao. Važno je da imamo priznanje atentatora i drugih učesnika, kao i sve materijalne dokaze. Njima će se kao organizovanoj grupi suditi za zločinačko udruživanje", rekao je Mihajlović. On je rekao da je u akciji "Sablja" preostalo hapšenje još nekoliko lica sa poternice, ali je dodao i da "iz određenih razloga može da potraje" hapšenje glavnog osumnjičenog Milorada Lukovića-Legije.
Ministar policije je istakao da je policijski obračun sa organizovanim kriminalnim grupama dao velike rezultate, ali najavljuje nova iznenađenja za javnost. "Moramo da do kraja istražimo i druge veze organizovanih kriminalnih grupa, ne samo one koji najviše intrigiraju javnost - sa državnim organima, već i veze sa krupnim biznisom, koji je naizgled bio legalan, sa medijima, sa inostranim obaveštajnim službama", rekao je Mihajlović.
|
|
|
|
Na izborima u Crnoj Gori dva kandidata?
Podgorica - Dan pre isteka roka za podnošenje kandidatura za predsedničke izbore u Crnoj Gori, zakazane za 11. maj, Republička izborna komisija potvrdila je do sada samo jednu kandidaturu i to najvećeg favorita – kandidata vladajuće crnogorske koalicije Filipa Vujanovića.
Politički lider Liberalnog saveza Miodrag Živković najavio je da će sutra predati kandidaturu sa neophodnim brojem potpisa građana. Najjača opoziciona snaga u Crnoj Gori - koalicija "Za promene" neće imati svog kandidata, pošto je najača stranka u koaliciji - Socijalistička narodna partija juče donela odluku da ne istupi sa svojim kandidatom. Odluka SNP otvorila je i pitanje odnosa sa koalicionim partnerima Srpskom narodnom strankom i Narodnom strankom.
Iz tog opozicionog bloka bile su najpre najavljivane kandidature nestranačkih ličnosti - ambasadora Srbije i Crne Gore u Italiji Miodraga Lekića i bivšeg ministra policije Andrije Jovićevića, ali su oni podustali od kandidatura. Potom je SNS predložila trojicu svojih funkcionera za predsedničkog kandidata, ali su koalicioni partneri ostali nemi na tu ponudu. Na kraju je i SNP odlučila da nema svog kandidata. U prvom reagovanju na odluku SNP, lider Narodne stranke Dragan Šoć ocenio je da će ona izazvati "opravdano nezadovoljstvo" među pristalicama opozicionog saveza "Za promene".
Šoć je agenciji Beta rekao da su povodom predsedničkog kandidata "naglašeno iskomplikovani odnosi unutar koalicije", kao i da odluka SNP predstavlja veliko iskušenje. Visoki funkcioner Srpske narodne stranke Goran Danilović izrazio je razočaranje zbog odluke SNP, rekavši da su za koaliciju "Za promene" izbori završeni "dvadeset dana ranije nego što je trebalo". Osim Vujanovića, čija je kandidatura potvrđena i liberala Miodraga Živkovića, kandidature su najavili i nezavisni kandidat Dragan Hajduković i predstavnik Srpske radikalne stranke Aleksandar Vasilijević.
Predsednički izbori u Crnoj Gori su ponovljeni izbori pošto u prethodna dva kruga (22. decembra i 9. februara) nije izašao neophodan broj birača od najmanje 50 odsto upisanih. Ta dva kruga izbora opozicija je bojkotovala, a Filip Vujanović oba puta osvojio je ubedljivo najviše glasova. U međuvremenu, promenjen je Zakon o izboru predsednika tako da više nije potrebno da na izbore izađe najmanje 50 odsto birača, kako bi se oni smatrali uspelim.
|
|
|
|
Predsednik Vlade Crne Gore
Đukanović: U sledećih 6 meseci suđenja za ratne zločine
Novi Sad - Predsednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović rekao je za nedeljno izdanje novosadskog "Dnevnika", da bi se u narednih šest meseci mogle ostvariti sve neophodne pretpostavke da se pred crnogorskim sudovima pokrenu procesi za ratne zločine počinjene u prošloj deceniji, tokom ratova u bivšoj SFRJ.
"Potrebno je, pre svega, videti sa predstavnicima međunarodne zajednice da li postoji njihova spremnost i njihovo poverenje prema nama, kako bi pripremili crnogorsko zakonodavstvo za preuzimanje takvih slučajeva. Ukoliko bude postojalo takvo poverenje, mislim da u roku od šest meseci u Crnoj Gori mogu krenuti procesi za počinjene ratne zločine", rekao je Đukanović.
|
|
|
|
Sadam kao student bio na platnom spisku CIA-e?
Beograd - Ukoliko SAD uspeju da stvore posleratnu iračku vladu, to ne bi bio prvi put da Vašington odigra glavnu ulogu u smeni režima u toj zemlji, kaže bivši zvaničnik Stejt departmenta i jedan od članova američkog Nacionalnog saveta bezbednosti iz vremena predsednika Džonsona i Niksona, Rodžer Moris.
Američka Centralna obaveštajna služba se umešala u dva državna udara u Iraku za vreme najmračnijeg perioda hladnog rata, uključujujući i puč iz 1968. godine koji je iračkom predsedniku Sadamu Huseinu utro put do vlasti. "To ukazuje na duži i mračniji put kada je u pitanju američka krivica", ocenjuje Moris i objašnjava da je 1963, dve godine posle neuspelog pokušaja SAD da obori tadašnju kubansku vladu, CIA pomagala da se organizuje krvavi udar u kojem je svrgnuta prosovjetska iračka vlada generala Abdela Karima Kasema.
Kasem, koji je dozvolio iračkim komunistima da budu na odgovornim mestima u vladi, ubijen je i država je završila u rukama partije BAAS. U to vreme, Sadam Husein, operativac partije BAAS, studirao je prava u Kairu, jednom od mesta sa kojih je američka obaveštajna služba planirala irački državni udar. Prema Morisovim rečima, Sadam, koga je predsednik SAD Džordž Buš nazvao jednim od "najbrutalnijih diktatora", bio je na platnom spisku američke Centralne obaveštajne službe. Pet godina kasnije, 1968. godine, CIA ohrabruje pobunu unutar partije BAAS, koju prevode Sadam Husein i Ahmed Hasan al-Bakr, koji će 1979. predati vlast u ruke svog ambicioznog štićenika. "To je bio režim kojem su, nesumnjivo, kumovale SAD", smatra Moris i dodaje da je uloga koju je CIA imala u Iraku bila "primarna". Portparol CIA odbio je da komentariše Morisove tvrdnje o umešanosti agencije u iračke državne udare, ali kaže da je izjava da je Sadam Husien ikada primao platu od agencije "potpuno smešna". Moris, koji je dao ostavku u Nacionalnom savetu bezbednosti posle američke invazije na Kambodžu 1970. godine, rekao je da je saznao za pojedinosti o tajnoj umešanosti SAD u Iraku od tadašnjih zvaničnika CIA-e.
|
|
|
|
Potpredsednik Vlade Srbije
Korać: Koštunica se ne snalazi
Beograd - Potpredsednik Vlade Srbije Žarko Korać ocenio je da se Demokratska stranka Srbije i njen predsednik Vojislav Koštunica "ne snalaze" u sadašnjoj političkoj situaciji u Srbiji.
Korać je u intervjuu podgoričkom listu "Vijesti" rekao da Koštunica "ne razlikuje opšti interes Srbije" od interesa sopstvene partije. Koštuničine izjave da se vanredno stanje u Srbiji zloupotrebljava zaobračun sa političkim neistomišljenicima Korać je označio kao "potpuno neosnovane".
Korać je takođe ocenio da su opozicione partije u Srbiji "jako oslabljene", posebno one koje su direktno vezane za Slobodana Miloševića. "Mislim da više nikada nijedna politička stranka u Srbiji neće ići ni u jednu političku bitku sa Miloševićevom slikom", ocenio je Korać, dodavši da će se "u bliskoj budućnosti mnogo ozbiljnije postaviti pitanje njegovih i veza Mirjane Marković sa nekim užasnim zločinima".
Korać je negirao mogućnost da borba protiv mafije u Srbiji prestane "onda kada dođe do određene granice, iza koje, prema njihovim tvrdnjama, stoji sadašnja vlast". "Zar mislite da na otvorenom suđenju neko može da zapuši usta svim tim kriminalcima, koji će gledati da svoju kožu prodaju skuplje. Šta bi ih sprečilo da na suđenju progovore o eventualnim kontaktima sa ljudima koji su danas na vlasti, ako je takvih kontakata bilo", rekao je Korać.
|
|
|
|
Uhapšen direktor Radijatora zbog primanja mita
Zrenjanin - Generalni direktor metalske industrije "Radijator" iz Zrenjanina Budimir Golubović uhapšen je zbog osnovanje sumnje da je primao mito, potvrđeno je Beti u zrenjaninskom Okružnom sudu.
Istražni sudija Okružnog suda u Zrenjaninu Bogoljub Stankov rekao je da je Golubović uhapšen u petak 18. aprila. Stanković je precizirao da je Goluboviću odredio pritvor od 30 dana zbog osnovane sumnje da je počinio krivično delo primanja mita. Ostale detalje vezane za ovaj slučaj Stankov nije želao da otkriva zbog, kako je rekao, složenosti istrage.
|
|
|
|
Epidemija TARS-a polako izmiče kontroli
London - Epidemija teškog akutnog respiratornog sindroma još nije potpuno izmakla kontroli, ističu stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije. Međutim, sudeći po najnovijim izveštajima iz Hongkonga, Kine i Kanade, nije izvesno da će tako i ostati.
Teškom akutnom respiratornom sindromu u Hongkongu je podleglo još 12 osoba, čime se broj žrtava epidemije u tom gradu popeo na 81, dok je korona virusom, izazivačem te bolesti, zaraženo oko 1300 ljudi. Suočen sa sve većom panikom građana, ali i berze, hongkonški sekretar za zdravlje Jan Jun-Čang, praćen hiljadama volontera, čija su lica pokrivena maskama, počeo je sa dezinfekcijom grada. "Danas je za sve nas cilj da zajednički očistimo Hongkong. To je veoma važno za sprečavanje širenja TARS-a. Lična higijena i higijena našeg okruženja su važni zadaci, koje treba da ispunimo, ako želimo smanjimo broj obolelih od TARS-a na našoj teritoriji", ističe hongkonški sekretar za zdravlje.
Singapurski premijer Goh Čok Tong danas je upozorio da će, ukoliko epidemija TARS-a ne bude zaustavljena, ta zemlja zapasti u najgoru ekonomsku krizu u tridesetsedmogodišnjoj istoriji. "Ukoliko budemo izgubili kontrolu nad borbom sa TARS-om, on će nam uzvratiti udarac. TARS ubija ljude, ali i privredu. Privredni kolaps će nam svima doći glave", istakao je singapurski premijer.
U obližnjem Vijetnamu, vlada razmatra zatvaranje granice prema Kini, a u samom Pekingu na najnoviju žrtvu TARS-a, premijer Van Đabao reagovao je javnim upozorenjem da će svako ko prikriva slučajeve zaraze biti strogo kažnjen. Time je kineska vlada delimično reagovala i na višenedeljna upozorenja Svetske zdravstvene organizacije da se epidemija u toj zemlji nezadrživo širi zbog zataškavanja broja obolelih.
U svetlu najnovijeg saopštenja zvaničnog Pekinga, predstavnik Svetske zdravstvene organizacije u Kini Volfgang Prajser je nešto pomirljiviji, ali je i dalje pesimista. "Svedoci smo činjenice da je čak i u Pekingu, koji je prestonica ove zemlje, odgovor na pretnju na žalost prilično spor. Mislim da smo protraćili nekoliko dragocenih nedelja, a još nema pravog odgovora na epidemiju. Možemo samo da zamišljamo kakva je situacija u siromašnim i zabačenim pokrajinama iz kojih stižu putnici, oboleli od TARS-a. Naša organizacija napravila je karantin, ali ukoliko se takva praksa ne proširi, infekcija će izmaći kontroli", upozorava Volfgang Prajser, predstavnik Svetske zdravstvene organizacije u Kini.
Upravo takve mere razmatraju gradske vlasti u Torontu, gde je 13 osoba preminulo od TARS-a, dok je širom Kanade zabeležno 247 slučajeva bolesti. Zdravstvene radnike najviše brinu dva slučaja, koja se ne mogu povezati sa putovanjem u Aziju. To bi mogao da bude znak da je zaraza izmakla kontroli. Svetska zdravstvena organizacija ističe da je njen globalni apel delimično uspeo i da epidemija na globalnom nivou još nije izmakla kontroli, mada su slučajevi TARS-a zabeleženi u 25 zemalja. (BBC)
|
|
|
|
|
|